Stomak je naš drugi mozak. Poslušajte šta vam govori!
Dva su mozga u našemu telu – prvi je intelektualni hardver, a drugi – creva, emocionalni navigacijski sistem. Šta su toksični okidači, zašto je važan test intolerancije na hranu i kako nam kvantne metode pomažu u očuvanju balansa i zdravlja ovog važnog centra moći otkriva dr Slavica Stefanović

Većini je poznat osećaj kad nešto osetimo „u utrobi", kad osetimo bljesak intuicije negde iz dubine našega tela. Kad nešto pomislimo, u neuronima u našoj glavi opažaju se malene iskre elektriciteta. Mozak u našoj glavi je hardver za naše misli. Ali, kad iskusimo spoznaju iz dubina utrobe, ili intuiciju, majušne iskre elektriciteta zaiskre u našem drugom mozgu - stomaku.
Dok prvi mozak služi kao naš intelektualni hardver, drugi mozak - creva - su naš emocionalni navigacijski sistem. Bez njega smo „izgubljeni". U poslednjih 25godina naučnici su napravili zapanjujuća otkrića i dokazali ovu tvrdnju, jer se pokazalo sledeće: kada imamo misli i osećanja, tada stvaramo hemijske supstance u mozgu. Nazvali su ih neuropeptidima. Neuro, jer su pronađeni u mozgu; peptidi, jer je reč o molekulama nalik proteinima.
Komunikacija mozga i stomaka
To znači, jedan deo mozga ne komunicira s drugim bilo kojim ljudskim jezikom, već preciznim jezikom neuropeptida, odnosno vrlo preciznim hemijskim supstancama. Možete da zamislite te supstance kao ključeve, koji se uklapaju samo u određene ključaonice. U zidovima ćelija drugih neurona se nalaze mali receptori, koji odgovaraju tim ključaonicama. Utvrđeno je, da se takvi receptori ne javljaju samo u mozgu, već svuda u telu, na primer u imunoćelijama, koje nas štite od infekcija, raka i degenerativnih bolesti. Drugim rečima, znači da imunoćelije konstantno registruju naš unutrašnji dijalog. Mi ne možemo da imamo nijednu misao, nijedan osećaj, ni emociju, a da imunoćelije to ne znaju uz pomoć specifičnih receptora.
Imunoćelije su ugrožene zbog negativnih osećaja i emocija. Ovo saznanje potkrepljuje sada već staru pretpostavku da su imunoćelije nekog čoveka, koji se duže vreme mučio ili brinuo oko nečega, takođe 'pune briga' i tako podložnije padu imuniteta, razvoju bolesti, raku, degenerativnim bolestima itd. Ove imunoćelije vode isti unutrašnji dijalog kao i ćelije mozga. U imunoćelijama nisu samo receptori za neuropeptide; one su takođe u stanju da proizvode iste hemijske supstance kao i mozak koji misli. Ovo važno saznanje znači da imunoćelije mogu da misle. Njihove misli doduše nisu lingvistički strukturirane i ne mogu se zbog toga izraziti jasnim jezikom, ali se ipak proizvodi isti hemijski kod, koji proizvodi i mozak dok misli. Imunoćelija je, dakle, jedno malo, svesno biće.
- 1 od 3
Ostali članci
-
Povrće bez masti i sa puno hranljivih materija:…
Sadržajem velikog broja antioksidanasa, karfiol oslobađa organizam od…
-
Podstiče mršavljenje, izbacuje bakterije iz creva…
Evo zašto svakodnevno treba da jedemo rastvorljiva vlakna...
-
Ojačajte IMUNITET i zaštitite se od bolesti tokom…
Najbolji način da ojačate imunitet tokom zime i osigurate se od prehlade i…
-
Štiti ćelije, jača krvne sudove i sprečava razvoj…
Antioksidans koji nas štiti od ozbiljnih oboljenja! Da li u telu imate…
Komentari
Samo članovi kluba mogu da šalju komentare. Prijavite se ili se registrujte. Registracija je besplatna.